Yanditswe na nkomeza.com
Kuya 15 Werurwe 2025 - 05:30
Mu mpinduka nshya zabaye mu buyobozi bw’Ingabo z’u Rwanda (RDF), Col Stanislas Gashugi yazamuwe mu ntera, ahabwa ipeti rya Brigadier General, anagirwa Umuyobozi w’Umutwe w’Ingabo zidasanzwe (Special Operations Force).
Izi mpinduka zatangajwe mu gitondo cyo kuri uyu wa Gatandatu tariki 15 Werurwe 2025, aho zagarutse no ku zindi nshingano nshya zahawe abayobozi mu ngabo. Gen Maj Ruki Karusisi wayoboraga Special Operations Force yasabwe gusubira gukorera ku Biro Bikuru by’Ingabo z’u Rwanda (RDF Headquarters) mu gihe hategerejwe izindi nshingano azahabwa.
Brig Gen Stanislas Gashugi, wagiriwe icyizere cyo kuyobora Special Operations Force, ni umwe mu basirikare bafite ubunararibonye. Mbere yo guhabwa izi nshingano, yakoze imirimo itandukanye mu gisirikare, aho mu 2021 yari yazamuwe ku ipeti rya Colonel ndetse agashyirwa ku mwanya w’Ushinzwe ibikorwa bya gisirikare muri Ambasade y’u Rwanda muri Tanzania.
Iri zamurwa mu ntera ryakiriwe nk’iryitezweho gukomeza kunoza imikorere y’Ingabo zidasanzwe, zigira uruhare rukomeye mu gukomeza umutekano no gukumira ibibazo bishobora guhungabanya igihugu.
Pi Network: Isabukuru y'imyaka 6 mu bikorwa bya 'mining' n'icyizere cyo kujya ku isoko mpuzamahanga
Tariki ya 14 Werurwe 2025
Yandiswe na UWIRINGIYIMANA Joseph
Nyuma y'igihe kirekire abantu barimo bacukura (Minig) amafaranga yo kuri murandasi, hagezweho ikiciro cya nyuma cyo gukora KYC (Know your customer) kugira ngo hamenyekane umubare nyirizina w'abarabutswe Pi hanyuma inzira yo gushyira ku isoko mpuzamahanga itangire
Tariki ya 14 Werurwe 2025, Pi Network yizihije isabukuru y'imyaka itandatu kuva yatangizwa. Iyi tariki izwi nka Pi Day, yizihizwa buri mwaka n'abakunzi ba Pi Network hirya no hino ku isi.
Pi Network ni iki?
Pi Network ni umushinga wa cryptocurrency watangijwe mu 2019 n'abahanga bo muri Stanford University, ugamije gufasha abantu bose kubona cryptocurrency binyuze mu buryo bworoshye bwo gukora 'mining' ukoresheje telefoni ngendanwa. Ubu buryo butandukanye cyane n'ubundi busanzwe bukoreshwa mu gukora 'mining' ya cryptocurrency, kuko budasaba gukoresha imbaraga nyinshi z'amashanyarazi cyangwa ibikoresho bihenze.
Gukora 'mining' ya Pi bisaba gusa gukanda buto imwe buri masaha 24 muri application ya Pi Network. Ibi bituma umuntu yinjiza Pi mu buryo bworoshye kandi butagoranye. Uko umuntu akomeza gukora 'mining' buri munsi, niko ashobora kongera umuvuduko wo kubona Pi, cyane cyane iyo atumiye abandi bakajya muri Pi Network.
PiFest na Pi Day 2025
Mu rwego rwo kwizihiza isabukuru y'imyaka itandatu, Pi Network yatangije igikorwa cyiswe PiFest, kigamije guhuza abacuruzi n'abakunzi ba Pi mu rwego rwo guteza imbere ikoreshwa rya Pi mu bucuruzi bwa buri munsi. Iki gikorwa cyatangiye ku itariki ya 14 Werurwe 2025, kikazarangira ku itariki ya 21 Werurwe 2025. Abacuruzi batangiye kwiyandikisha guhera ku itariki ya 12 Werurwe 2025 kugira ngo bitabire iki gikorwa.
Akanunu k'igihe Pi izatangira gukoreshwa ku isoko mpuzamahanga
Nubwo Pi Network ikomeje gutera imbere no kwaguka, haracyari amatsiko menshi ku bijyanye n'igihe Pi izatangira gukoreshwa ku isoko mpuzamahanga. Abakurikiranira hafi iby'iki gikorwa bavuga ko hakenewe kwihutisha ibikorwa byo kwimura Pi ku mbuga zemewe (Mainnet) kugira ngo bizorohereze ikoreshwa rya Pi mu bucuruzi mpuzamahanga.
Pi Network yatangiye gucuruzwa kuri OKX ku itariki ya 20 Gashyantare 2025, aho ubucuruzi bwa PI/USDT bwatangijwe ku isaha ya 8:00 am UTC.
Mu myaka itandatu ishize, Pi Network yerekanye ko bishoboka ko abantu bose bashobora kwinjira mu isi ya cryptocurrency binyuze mu buryo bworoshye kandi budasaba ibikoresho bihenze. Nubwo hari ibibazo bigihari bijyanye no gutangira gukoreshwa ku isoko mpuzamahanga, ibikorwa nk'ibi bya PiFest bitanga icyizere ko ejo hazaza h'ikoreshwa rya Pi mu bucuruzi bwa buri munsi hagiye kugerwaho.
Injira muri Pi Network Uyu Munsi!
Pi Network ni uburyo bworoshye kandi budasaba ibikoresho bihenze bwo kubona cryptocurrency ukoresheje telefoni yawe. Ntucikwe n'aya mahirwe yo kuba umwe mu bagize iri huriro rikura buri munsi. Kanda kuri iyi link https://minepi.com/NKOMEZATV2021 kugira ngo utangire gukora 'mining' ya Pi noneho!
Amakuru Agezweho: Ibyaranze Uyu Munsi mu Rwanda n'Amahanga
Leta y’u Rwanda izishyura iby’abaturage byangijwe n’ibisasu byaturutse muri Kongo: Umuvugizi wungirije wa Guverinoma y’u Rwanda, Alain Mukuralinda, yatangaje ko Leta izishyura ibyangijwe n’ibisasu biherutse kuraswa mu Rwanda bivuye muri Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo.
Ubukungu: Ingengo y’imari ivuguruye yongeweho miliyari 126.3 Frw: Guverinoma y’u Rwanda yatangaje ko ingengo y’imari y’umwaka wa 2024/25 izongerwaho miliyari 126.3 z’amafaranga y’u Rwanda, hagamijwe guteza imbere ibikorwa bitandukanye by’iterambere.
Imikino: Rayon Sports yakiriye Umunya-Mali ukina hagati: Ikipe ya Rayon Sports yatangaje ko yakiriye umukinnyi wo hagati ukomoka muri Mali, mu rwego rwo gukomeza kwiyubaka no kwitwara neza muri shampiyona.
Amahanga: Ingabo za Malawi zategetswe kuva muri Congo vuba: Ingabo za Malawi zari mu butumwa bwo kugarura amahoro muri Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo zategetswe kuva muri icyo gihugu mu gihe cya vuba, nk’uko byatangajwe n’inzego zishinzwe umutekano.
Imyidagaduro: Jonathan Niyo yasohoye indirimbo isaba abantu kugandukira Imana: Umuhanzi Jonathan Niyo yashyize ahagaragara indirimbo nshya yibutsa abantu kugandukira Imana no gukomeza inzira y’ubutungane.
Imibare y’amashanyarazi yahawe ingo mu mwaka w’ingengo y’imari wa 2024/2025
Inama y’Abakuru b’Ibihugu bya Afurika y’Uburasirazuba n’Umuryango wa SADC Izaba Ku wa Gatandatu
Ku wa Gatandatu tariki 10 Gashyantare 2025, mu murwa mukuru wa Tanzania, Dar es Salaam, hateganyijwe inama idasanzwe ihuza abakuru b’ibihugu bigize Umuryango wa Afurika y’Iburasirazuba (EAC) n’abo mu Muryango w’Ubukungu n’Iterambere ry’Ibihugu bya Afurika y’Amajyepfo (SADC).
Intego y'Inama:
Inama igamije kuganira ku bibazo by’umutekano muke mu Burasirazuba bwa Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo (RDC), aho imirwano hagati y’ingabo za Leta n’imitwe yitwaje intwaro, nka M23, ikomeje gukurura impagarara mu karere. Ni umwanya w’ibiganiro ku buryo bwo gukemura amakimbirane y’umutekano muri ako karere, cyane cyane mu bihugu byiganjemo RDC.
Ibikubiye mu Nama:
Gusesengura imiterere y’umutekano muke muri RDC no kureba uburyo bwo gukumira imitwe yitwaje intwaro ituruka hanze y’igihugu.
Gufatanya mu bikorwa byo kugarura amahoro n’umutekano mu karere.
Gushyiraho ingamba zo gukemura ibibazo by’umutekano bishingiye ku ngingo z’ibihugu bigize EAC na SADC.
Abazakora ibiganiro:
Inama izaba ari umwanya ukomeye wo kuganira ku bibazo by’umutekano n’iterambere mu karere, harimo kandi n’ubufatanye mu gushyira hamwe ingamba z’ibihugu mu gukemura ibibazo bikomoka ku mutekano, iterambere ry’ubukungu n’ubufatanye hagati ya EAC na SADC.
Iyi nama yitezweho gutanga ibisubizo by’ingenzi ku bibazo bihari, bituma amahoro aboneka mu karere ndetse n’ubufatanye mu rwego rw’ibihugu bikomeza gutera imbere.
Ingabo z’u Rwanda ziri mu bikorwa byo guhashya iterabwoba muri Mozambique
Ingabo z'u Rwanda, zoherejwe muri Mozambique mu mwaka wa 2021, ziri gukora ibikorwa bikomeye mu gufasha iki gihugu guhangana n'iterabwoba ry'ibikorwa by'imitwe yitwara gisirikare, cyane cyane mu burasirazuba bwa Mozambique, ahitwa Cabo Delgado. U Rwanda rwatanze ingabo mu rwego rwo gufasha Mozambique mu guhashya imitwe y’abayobozi b’iterabwoba irimo Al-Shabaab, ndetse n’izindi ntambara zishingiye ku guhangana n’ibikorwa by’ubugizi bwa nabi byibasira abaturage.
Izi ngabo z'u Rwanda, zisanganywe ubunararibonye mu bikorwa byo kugarura umutekano, zifatanya n'ingabo za Mozambique ndetse n'izindi ngabo mpuzamahanga mu kugarura amahoro n’umutekano mu gace ka Cabo Delgado. U Rwanda rwatanze abasirikare basaga 1000, bagamije gufasha ibikorwa by’iperereza no guhashya ibitero by’imitwe ya kisilamu.
Mu bikorwa byabo, ingabo z'u Rwanda zishimira kugira uruhare mu guhumuriza abaturage bo muri icyo gace, aho abaturage benshi bari barahunze kubera ibikorwa by'iterabwoba. Zafashije mu kubaka ibikorwa remezo by’ibanze, gukumira ibikorwa by'iterabwoba, ndetse no kugarura icyizere mu baturage. Imbaraga z'ingabo z’u Rwanda mu guhashya iterabwoba, n’ubufatanye n’izindi ngabo n’amahanga, bigaragaza umusanzu w’u Rwanda mu guharanira amahoro no kugarura umutekano ku rwego rw’akarere.
Muri rusange, izi ngabo z'u Rwanda ziri gukora ibikorwa by’ubutabazi, aho zifasha mu kugarura ubumwe, guteza imbere amahoro, no gufasha abaturage basizwe inyuma n’ingaruka z’intambara. Ibi bikorwa bigaragaza ubushake bwa Leta y’u Rwanda bwo gufasha ibihugu bikenera inkunga mu kurwanya iterabwoba no guharanira amahoro.
Ibi bikorwa bigomba gukomeza gutera inkunga amahoro ku rwego rw’akarere no ku isi yose, kugira ngo haboneke ibimenyetso by’umutekano no kubaka ubumwe mu bihugu bigize umuryango wa Afurika. Ingabo z'u Rwanda zigaragaza ko igihugu gifite ubushobozi bwo kugira uruhare mu bikorwa by’amahoro ku rwego mpuzamahanga.
Inyungu n’ibyiza by’ibikorwa by’ingabo z’u Rwanda muri Mozambique
Kugarura amahoro: Ingabo z’u Rwanda zifasha mu kugarura umutekano no gukumira ibikorwa by’iterabwoba mu gace ka Cabo Delgado.
Ubushobozi mu kurwanya iterabwoba: Ingabo z’u Rwanda zifite ubunararibonye mu guhashya imitwe y'iterabwoba, zikaba zigira uruhare mu guhashya Al-Shabaab n’indi mitwe yitwara gisirikare.
Gukora ibikorwa by’ubutabazi: Zifasha mu guhumuriza abaturage, kubaka ibikorwa remezo no kugarura icyizere mu muryango.
Ubufatanye bwiza: Umubano mwiza hagati y’ingabo z’u Rwanda, ingabo za Mozambique, ndetse n’izindi ngabo z’amahanga, bituma habaho ibikorwa by’amahoro bishingiye ku bufatanye mpuzamahanga.
Uyu musanzu w’u Rwanda muri Mozambique ugaragaza ukuntu igihugu cy’u Rwanda cyiyemeje kugira uruhare mu kugarura amahoro no gukumira iterabwoba, ndetse kigaragaza uruhare rwacyo mu mishinga mpuzamahanga yo kubaka amahoro n’umutekano.
U Rwanda: Urugamba rwo Kubohora Igihugu n'Iterambere Ryagezweho
Mu gihe cy’imyaka 30 ishize, u Rwanda rwanyuze mu rugamba rurerure rw'amateka, rwifashishije imbaraga z’abanyarwanda bose, kugira ngo rwisubize ubukungu, amahoro, n’ubumwe. Urugamba rwo kubohora igihugu rwatangiye mu 1990, ubwo FPR-Inkotanyi (Rwandan Patriotic Front) yateraga u Rwanda ikava muri Uganda, igamije gukuraho ubutegetsi bwa Habyarimana no guhashya ubwicanyi bwari bwibasiye abanyarwanda. Icyo gihe, igihugu cyari cyarashegeshwe n'amacakubiri y’amoko, Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994 ikaba yarasize ibikomere bikomeye.
Urugamba rwa FPR-Inkotanyi rwo Kubohora Igihugu (1990-1994) rwateje impinduka zikomeye ku buryo bwa politiki no ku mubano w’abanyarwanda hagati yabo. Igihe cyose habaga intambara n’ibyemezo by’intambara, abanyarwanda bari bari mu nzira y’ubuvandimwe, basaba amahoro no gukiza igihugu. Nyuma y’imyaka ine y’intambara, igihugu cyahise gitsindwa ku rugamba rwa FPR-Inkotanyi ubwo intambara yazamutse ikagera no mu murwa mukuru Kigali, igahita ishyiraho guverinoma nshya y'ubumwe.
Ariko nyuma y'uko Perezida Habyarimana apfuye, Jenoside yakomeje ibitero by’ubwicanyi birimo kurimbura abatutsi no guhagarika ubuzima. FPR-Inkotanyi, iyobowe na Perezida Paul Kagame, yabaye umuyobozi w’ingabo zarwanye intambara kugeza igihugu kibonye amahoro mu gihe kitari kinini. Iyi ntambara yatumye igihugu kirusha ingufu no kwiyemeza kwiyubaka mu nzira y’amahoro.
Mu gihe intambara yarangiraga, , u Rwanda rwashatse gushyiraho guverinoma y’ubumwe, igamije gukira ibikomere no guharanira kuzamura igihugu. Mu 1994, nyuma yo guhagarika Jenoside, u Rwanda rwashyize imbere gahunda yo kubaka igihugu no guteza imbere amahoro. Perezida Poul Kagame ni we wayoboye igihugu mu gihe cya nyuma ya Jenoside, aho yashyizeho gahunda nyinshi zo kubaka igihugu, zirimo guteza imbere uburezi, ikoranabuhanga, ibikorwa remezo, ndetse no guharanira ubumwe bw’abanyarwanda.
Mu myaka yashize, u Rwanda rwagiye rugira intambwe nyinshi mu iterambere. Urugero rwiza rwatanzwe ni ugukora ku mishinga y'ubwubatsi, nk'imihanda, amashanyarazi, ingomero z'amazi, ndetse n’amavuriro ku rwego rw’igihugu. U Rwanda rwashatse kandi gufasha impunzi z’abanyarwanda zisubira mu gihugu, ndetse rwashyizeho gahunda zo kubafasha kongera kwiyubaka.
Iterambere ry’u Rwanda ni ikimenyetso cy’uko igihugu cyashoboye guhagarika ibibazo by’amage no kubyaza umusaruro umutekano n’ubumwe bw’abaturage. U Rwanda rwafashe ingamba zo gukora ku bikorwa remezo, gutera imbere mu bukungu, guteza imbere uburezi n’ubuzima, ndetse no guharanira guca ubukene. Igihugu cyagiye gishyiraho ingamba zo guteza imbere urwego rw'ubucuruzi, ikoranabuhanga, ndetse n'ishoramari ryiganjemo ikoranabuhanga rigezweho.
Urugero rwiza ni gahunda ya “Vision 2020” n'icyerekezo cya “Vision 2050”, aho igihugu cyari gifite intego yo kuzamura ubukungu no kugera ku rwego rw’ibihugu bikize. U Rwanda rwahinduye isura mu bijyanye n’ubukungu, ku buryo rubasha kuba igihugu cy’umutekano, cyiza ku rwego rw'ubukungu, kandi giteza imbere ibidukikije.
U Rwanda rwiyubakiye umujyi wa Kigali, wabaye ikimenyetso cy’iterambere, ubuzima bwiza n’uburinganire. Iyi myitwarire ni intangiriro ya gahunda z’uburezi zateje imbere igihugu mu buryo burambye. Ikoranabuhanga ryaje kuryoherwa n’ubucuruzi, ndetse u Rwanda ruba ku isonga mu bikorwa byo guhashya ibiza byateje ingaruka ku bukungu bw’ibihugu byinshi.
Urugendo rw’u Rwanda rwagiye rugera ku rwego rw’isi, aho igihugu cyagiye kigaragaza uburyo bwiza bwo guhangana n’ibibazo byo mu karere no kwitabira ibikorwa by’amahoro. U Rwanda rwigaragaje nk’igihugu cy’intangarugero mu gukora ku bikorwa by’amahoro, nk’umunyamuryango mu muryango wa Afurika yunze ubumwe, ndetse no kugira uruhare mu bikorwa byo kurwanya iterabwoba.
U Rwanda rwageze kuri byinshi nyuma yo kubohora igihugu, kurinda umutekano, no guteza imbere ibikorwa byubaka igihugu. U Rwanda ruratanga isomo ku bihugu byinshi byo mu karere no ku isi yose, ko gukorera hamwe no kubana mu mahoro bishobora kuzana impinduka nziza mu gihugu, bityo igihugu kikagira amahirwe yo kubaka ejo hazaza heza.
Urugamba rwo kubohora igihugu rwahinduye u Rwanda mu gihe gito, ruratanga icyizere n'urugero rwiza rw’uko intambwe zikomeye mu iterambere zishobora kugerwaho mu gihe abantu bakorana. U Rwanda rwaje kuba igihugu gifite ubuyobozi bushingiye ku mutekano n'ubukungu, kandi kikaba cyigisha ibindi bihugu uburyo bwo guhangana n’ibibazo by’amateka no kubyaza umusaruro amahirwe yo kongera kubaka igihugu.